Vitamin C: Preventiva i terapija kod proljetnih alergija!

Ako ovih dana učestalo kišete i kašljete, curi vam nos, suze oči te osjećate svrbež u nosu i očima, jedan ste od deset posto građana koji pate od sezonskih alergija.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije između 300 i 400 milijuna ljudi pati od simptoma alergije na pelud, jednoga od najznačajnijih i najsnažnijih prirodnih alergena koji može uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene tegobe. Kada drveće počinje cvjetati, ogromne količine peludi se dižu u zrak, izazivajući godišnji ritual kihanja i šmrcanja. Zbog toga je proljeće postalo kritično godišnje doba za osobe alergične na pelud. Posljednjih godina se sve više naglašava povezanost klimatskih promjena s respiratornim alergijama koje počinju već krajem zime - s obzirom na to da alergijske bolesti postaju prevladavajuće bolesti modernog doba te predstavljaju sve značajniji javnozdravstveni problem.



Što je alergija?
Za početak, definirajmo što je to alergija. Alergiju možemo definirati kao pretjeranu i štetnu reakciju našeg obrambenog sustava na često bezazlene tvari iz okoliša. Tvari koje izazivaju alergijsku reakciju nazivaju se alergenima.

Potencijalni alergen je svaka tvar koja je nakon unošenja u organizam sposobna pokrenuti imunološku reakciju.

No, neke se tvari ubrajaju u češće alergene, poput peluda biljaka, grinja iz kućne prašine, dlaka životinja te nekih namirnica (kikirikija, ananasa, jagoda). U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica je sezonska alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Peludna zrnca su najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava te jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. Kada pelud ulazi u nos alergične osobe, imunološki sustav burno reagira na njega, smatrajući ga napadačem. Pošto imunološki sustav alergične osobe smatra alergen opasnim, oslobađa antitijela – koja inače koristi za obranu od virusa, bakterija i drugih mikroorganizama. Antitijela napadaju alergen, što uzrokuje otpuštanje histamina u krvotok. Upravo je taj histamin već dugo poznat kao pokretač (medijator) akutnih alergijskih reakcija u ljudi. Dokazano je njegovo izlučivanje iz mastocita i bazofila nakon spajanja alergena i antitijela (specifičnih IgE antitijela). Kao najčešći simptomi alergijskih reakcija u gornjim dišnim putovima (alergijski rinitis) javljaju se: začepljenost nosa, curenje nosa, kihanje, svrbež nosa te svrbež i suzenje očiju. Vidimo da su navedeni simptomi vrlo slični simptomima prehlade. Međutim možemo ih razlikovati po nekim karakteristikama: prehlada je najčešće praćena povišenom temperaturom, kod alergije se javlja intenzivan svrbež nosa, ušiju i kože, dok kod prehlade nema svrbeža, kod peludne hunjavice sluz je vodenasta i prozirna, a kod prehlade samo u početku bolesti itd.

Važno je znati i kada smo najugroženiji kad su alergije u pitanju
Naime, koncentracija peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja i mikroklimatskim uvjetima. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni i primorski. Već krajem veljače u kontinentalnom dijelu Hrvatske započinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, a zatim vrbe i brijesta. Za primorski pojas maksimum polinacije je u rano proljeće, te krajem ljeta i početkom jeseni kada je izražena cvatnja korova i nekih trava. U primorskom pojasu najizraženije je alergogeno djelovanje peludi čempresa, masline i korova crkvine.

Suvremena medicina nam nudi brojne terapijske mogućnosti za ublažavanje i uklanjanje simptoma alergija kao što su: antihistaminici, kromoni, kortikosteroidi, dekongestivi. Međutim, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna i preventiva. Preporuča se djelovati na jačanje imuniteta zdravom prehranom te unosom dovoljnih količina vitamina C, kao esencijalnog mikronutrijenta koji pomaže u jačanju imuniteta, prevenira nastanak alergija te sudjeluje u ublažavanju simptoma istih. Također, potrebno je izbjegavati alergene na koje je osoba osjetljiva. Za njihovo uspješnije izbjegavanje preporuča se: redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar, izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najviša, za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske izvan kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru, izbjegavati pušenje, sprejeve i slične iritanse jer pogoršavaju simptome alergije itd.

Kako smo prethodno naveli, alergijske reakcije izazivaju oslobađanje histamina. Većina lijekova koji se zatim preporučuju su antihistaminici. Međutim, važno je naglasiti da vitamin C ispoljava brojne učinke protiv histamina - sprječava izlučivanje histamina od strane bijelih krvnih stanica te povećava njegovo izlučivanje iz organizma. Istraživanja pokazuju da 1000mg vitamina C smanjuje koncentraciju histamina za oko 20%, a 2000mg za više od 30%. Budući da vitamin C metaboliziramo brzo te se izlučuje iz organizma u roku od šest sati, najbolje ga je uzeti u podijeljenim dozama. Osim što jača imunitet, vitamin C je prirodni antihistaminik što ga čini nezaobilaznim saveznikom zdravog imuniteta u sezoni alergija. Od velikog broja različitih oblika vitamina C koji su nam dostupni na tržištu, svakako bi preporučili natrijev askorbat, nekiseli oblik vitamina C koji osigurava visoki stupanj apsorpcije tog vitamina te je zbog svog nekiselog oblika blagotvoran za sluznicu želuca.
ordinacija.vecernji.hr

Nema komentara:

Objavi komentar

@zdravlje_i_ljepotain