Alkohol utiče na naglasak

Jasno je da alkohol ima utjecaj na naglaske – postoje čak (kontroverzne) teorije da je piće utjecalo na razvoj nekih. Međutim, što se doista događa?

Razlog nije samo u tome što si nakon što popiješ koji džin tonik, manje svjesna onoga što govoriš. Zapravo, postoji niz čimbenika koji mogu igrati ulogu u puštanju na slobodu tvog istinskog naglaska nakon što strusiš nekoliko piva/rakijica/koktela.



Evo što bi trebala znati:

Alkohol utječe na dio mozga koji je povezan s inhibicijom
Razlog zašto u govoru češće koristiš kolokvijalizme iz svog kraja kad se malo opustiš, povezano je s kognitivnim područjima tvog mozga, kaže dr. Amee Shah, profesorica zdravstvene znanosti na Sveučilištu Stockton. „Kratkoročno su prefrontalni korteks i frontalni korteks ciljana područja (kad piješ) – koja ne samo da su zaduženi za pažnju i pamćenje, nego i precizne motoričke radnje te sposobnost planiranja što ćemo reći“, kaže dr. Shah.

Bez svih kognitivnih resursa dostupnih u našem mozgu, dolazi do fiziološkog gubitka inhibicije. To rezultira smanjenjem koncentracije za vrijeme govora – što znači da će se vjerojatno pojaviti tvoj prirodni naglasak mada se inače pokušavaš izražavati književnim hrvatskim i bez naglaska.

 „Kad pojedinci pokušavaju naučiti novi jezik ili aktivno kontrolirati naglasak, to doista može iziskivati usredotočeni napor“, kaže dr. Edward J. Damrose, profesor otorinolaringologije na Sveučilištu Stanford. „Međutim, pod utjecajem alkohola ta koncentracija i napor se smanjuju.“ (Zapravo, nedavno provedeno istraživanje otkrilo je da alkohol poboljšava znanje i izgovor stranih jezika – očito zbog istih razloga.)

„To se ne razlikuje od drugih stvari koje doživljavamo, kao kad si uistinu umorna, budiš se, iscrpljena si ili bolesna – sve to stavlja mozak u opuštenije stanje“, kaže dr. Shah. „Oduzima sav trud i planiranje kod ljudi koji govore naglaskom koji im nije prirodan.“

Ne možeš točno odrediti naglasak koji se pojavi kad piješ
Ako si bilingualna (dvojezična), jedan bi naglasak mogao biti jači od drugog kad piješ, kaže dr. Shah. Međutim, znanstvenici zapravo ne znaju kako mozak „bira“ koji će se pojaviti kad je alkohol u igri.

„Kod pacijenata s afazijom (stečeni potpuni gubitak govora, govornog izražavanja i/ili razumijevanja, uzrokovan oštećenjem u kortikalnim centrima u središnjem živčanom sustavu) postoje dva tipa: onaj koji su (naglasak) učili najduže ili onaj koji su prvi naučili. S alkoholom to nije bilo dosljedno“, rekla je dr. Shah. „To može biti naglasak koji su govorili najduže, najranije ili odnedavno.“

Ako piješ s prijateljima, možeš „pokupiti“ njihove naglaske
Kad si u poznatom društvenom okruženju, ponekad možda imaš osjećaj da se tvoj glas prilagođava naglasku koji slušaš. Znači li to da su naglasci zarazni? Moguće je, tvrdi dr. Shah.

„Da, to ovisi o pojedincu i njegovoj jezičnoj prilagodljivosti, sposobnosti mimikrije te razini empatije“, kaže dr. Shah. „Neki su ljudi u tome bolji od drugih. Potpuna nesposobnost da na nekoga djeluje naglasak koji sluša, može značiti da je nezainteresiran. Drugi će vjerojatno pokupiti naglasak.“

Dakle, znači li to da bismo trebali očekivati kako ćemo nakon petog pića govoriti drugačijim jezikom? I ne baš. Nije baš preporučljivo odbaciti nekoliko čaša vina zbog govora – vjerojatno ti to neće ni dugoročno pomoći. „Ako će netko govoriti kolokvijalno, veća je vjerojatnost da tako priča nakon dvije čaše vina, a ne četiri ili pet“, kaže dr. Shah. „Nakon pet čaša sve je i tako veliki đumbus.“
miss7.24sata.hr

@zdravlje_i_ljepotain