Danas obilježavamo Međunarodni dan porodice

Nekada se znalo da mama i tata dolaze s posla u 15 časova i da nakon pripreme obroka svi zajedno sjedaju za sto, a ta vremena kada se u porodici zajedno ručalo, kao i porodični odnosi uopšte, u mnogome su se promijenila.

Trka s vremenom, borba za egzistenciju, zasnivanje braka koji je temelj porodice samo kako bi se ispunila društvena uloga i drugo uticali su da je porodica izgubila na vrijednostima, kažu stručnjaci.

Povodom Međunarodnog dana porodice, koji se obilježava 15. maja, stručnjaci i udruženja skreću pažnju da je osnovna ćelija društva ugrožena, te se glasnije nego inače stavlja fokus na ulogu i značaj porodice.

class="MsoNormal" style="line-height: 150%;"> Danas je tempo života takav da se porodice suočavaju s mnogim problemima, nekako nemamo vremena da se bavimo isključivo porodicom s obzirom na to da se veliki broj porodica suočava s  problemima u ekonomskom, kulturnom, emocionalnom smislu... U želji da zadovoljimo egzistencijalne probleme, nemamo dovoljno vremena da izdvojimo vrijeme za priču i za razgovor.

Da je značaj porodice ogroman jer  je društvo izgrađeno na porodici, ali i da  ona gubi svoje funkcije koje je ranije imala, potvrđuju nam i sociolozi.

To je funkcija socijalizacije kao što je priprema dece za odrastanje i novi život jer je to postalo dosta problematično i mnoge su porodice ispustile taj deo, a zbog trke za zaradom i očuvanjem egzistencije. Zatim, emotivna funkcija, koja održava porodicu  kao jedan zaštitni prostor u kojem nalazimo skrovište i razvijamo zdrave i sposobne ljude je dosta izgubila od svoje uloge, pa je sve više porodica  postalo kao svaka društvena grupa, kompanija ili udruženje, u kojima ljudi budu dok im je lepo i čim se pokaže nešto drugo, oni ih napuštaju.

U jednoj porodici u kojoj otac radi naizmjenično prvu, drugu i treću smjenu, a majka ima radno vrijeme od osam do 16 sati,  a dvoje djece studira, kažu da ima dana i kad se ne viđaju u kući.

"Trčimo za svojim poslovima kako bismo zaradili skromne plate, a djeca su na fakultetu ili uveče sa društvom. Ručamo zajedno tek na Božić, Vaskrs ili krsnu slavu. Ostalim danima svako jede kad stigne, ne pamtim kad smo imali zajednički porodični ručak. To sam ja često imala u svom djetinjstvu, sada više nije tako i u tom kontekstu se izmijenila porodica", kazala je majka ove porodice.

Sociolozi smatraju da na porodicu dosta utiče i pritisak okruženja i težnja da ljudi budu slobodni, samostalni, što je učinila liberalistička ideologija koja želi da čovjeka  vuče iz porodice da bi lakše manipulisao njime i pretvorio ga u potrošača.

Takođe, smatraju da su dovoljan dokaz tome i rialiti emisije, koje pokazuju da porodica nema nikakav značaj jer ga dobijaju pojedinci, a zbog toga mladi teže da se što prije riješe porodice jer im ona dođe kao nekakav teret.

ODLAZAK NA TERAPIJU:
Najčešći problemi zbog kojih se građani javljaju u porodična savjetovališta odnose se na bračne i partnerske odnose  izražene kroz nezadovoljstvo bračnim životom supružnika, nevjerstvo, ljubomoru, nepovjerenje, fizičko i emocionalno udaljavanje supružnika, bračne konflikte i sl. Zatim, prisutni su i problemi vezani za roditeljski odnos, dijete - roditelj koji se manifestuju kroz neusaglašenost roditeljskih uloga, nemogućnosti ostvarivanja roditeljskog saveza, probleme u komunikaciji roditelj - dijete i slično, a svakako prisutna je i problematika disfunkcionalnosti porodičnih odnosa.

Probleme u porodičnoj zajednici u savjetovalištima rješavaju kroz savjetodavno-terapeutske tretmane, a koji se odvijaju između terapeuta i korisnika usluga (pojedinaca, partnera, porodica i grupa) i sastoji se od niza stručnih  tehnika.

Cilj savjetodavno-terapeutskog tretmana promjena do koje se dolazi u terapijskom procesu na postepen i strukturiran način što omogućava otklanjanje problema koji ograničavaju funkcioniranje porodice i njenih članova.

Savjetodavno-terapeutske usluge pružaju terapeuti koji u svom radu primjenjuju tehnike sistemske porodične terapije i komplementarne tehnike drugih terapijskih škola. Usluge se pružaju kroz individulani, dijadni/partnerski i porodični oblik rada, što ovisi o poteškoći ili problemu korisnika, njegovim očekivanjima, cilja tretmana i broju članova porodice koji su uključeni u tretman.

Razgovor između terapeuta i korisnika razlikuje se od bilo kog drugog razgovora jer podrazumijeva autentičnost terapeuta, empatiju, poštivanje dostojanstva osobe sa kojom razgovara.

U savjetovalištima sprovode projekte koji jačaju porodicu kao stub društva i razvijaju pozitivne osobe kod  njenih svih članova.

Organizuju se razni kursevi koji mogu pomoći zapošljavanju članova porodica, predavanja iz ekologije i društvenih djelatnosti, druženja članova na kojima se priča o odgoju, djeci i slično. U većini slučajeva, savjetovalištima se obraćaju zbog finansijskih problema, gdje im pomažu organizujući humanitarne akcije zajedno sa drugim organizacijama.

U mnogim porodicama priznaju i da moderna tehnologija uzima danak sve manjeg otvorenog dijaloga i razgovora uživo, pa i kad se članovi porodice okupe, svi gledaju u svoje telefone ili "vise na Facebooku".

Svjetski dan porodice, 15. maj, obilježava se širom svijeta od 1993. godine, kada ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila Svjetskim danom porodice sa ciljem da ohrabri zemlje članice da prepoznaju potrebu za osnaživanjem porodice kao institucije.
nezavisne.com

@zdravlje_i_ljepotain