Sretan Đurđevdan !!!

Danas se proslavlja Đurđevdan, praznik kojim se slavi dolazak proljeća.

Prema tradiciji, domovi se ukrašavaju cvijećem i zelenim grančicama i dočekuje se  proljeće uz muziku i veselje.

Đurđevdan je praznik svetog Đorđa, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku vjeru i jedna je od najčešćih slava kod pravoslavaca.

Zdravlje, plodnost i zaštita glavni su motivi obilježavanja Đurđevdana.



Đurđevdan je praznik vezan za najveći broj običaja koji postoje u narodnom vjerovanju. Ovaj svetac se smatra granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.

Glavni običaji su pletenje vijenaca od bilja, umivanje sa biljem, kupanje na rijeci.

Ujutru se biljem i cvijećem, koje je prethodno veče potopljeno u vodu, prvo umivaju djeca kako bi  bila zdrava kao dren tokom cijele godine, djevojke da se momci grabe oko njih, stariji da budu vitalni, a domaćini da im kuća bude čuvana.

U nekim krajevima, dok su plele vijence, djevojke su birale i travu zlatnoglav  ne bi li se dopale mladićima.

Običaj je bio i da narod na Đurđevdan, rano prije zore, odlazi u prirodu zajednički na “đurđevdanski uranak” u šumi, na proplanku ili pored rijeke. Na uranak se nosi i hrana i piće. Obavezno se peče jagnje na ražnju, a oni koji su poranili čekaju ostale da počne slavlje.

Dio običaja vezan je i za rijeku. Ponekad se u rijeku bacaju vjenci od cvijeća, a ljudi kupaju rano ujutru. Da bi bili zdravi i jaki, ljudi bi se opasali vrbovim i drenovim prućem.

Đurđevdansko cvijeće su đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili bogati – „Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru“. Ovi vjenčići drže se okačeni na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Hedrelez još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima, koji se ogledaju u raznim radnjama za zaštitu, zdravlje, plodnost.

Razna vjerovanja vezuju se za Đurđevdan, a među njima se izdvajaju ova:

- na Đurđevdan ne valja spavati, već uraniti jer spavalice može da boli glava tokom cijele godine. Ako zaspite, onda treba da spavate i na Markov dan (8. maj) i to  na "istom mjestu".

- na ova dan djeluju veštice i druge zle sile, zbog čega su seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo”.

- ako je na Đurđevdan vedro - biće plodna godina”, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša -  ljeto će  biti sušno.

Svima koji slave danas, želimo sretan praznik.
radiosarajevo.ba

@zdravlje_i_ljepotain