Čudo od djevojke! 23godišnja Tuzlanka govori 18 jezika, pohađa 3 fakulteta i radi 9 diplomskih radova


Matea Brandalik 22-godišnjakinja je iz Tuzle koja živi i studira u Beču, a posebna je po tome što govori čak 18 svjetskih jezika. I uči devetnaesti! Pohađa čak tri fakulteta: Fakultet političkih znanosti, Slavistiku gdje studira ruski, češki i slovenski te Orijentalistiku na kojoj studira turski, arapski i perzijski jezik. Svoj kratki odmor odlučila je provesti s prijateljicom u Zagrebu, a mi smo odlučili iskoristiti priliku da kratko porazgovaramo s njom.

U školi stranih jezika bilo joj je dosadno
S obzirom da je, između ostalog, posebna po broju jezika koje govori, pitali smo je kada je i kako uopće krenula s jezicima. ''Nisam ni ja sigurna kada sam točno počela učiti jezike. Kao mala sam jako puno gledala televiziju i tako sam upijala toliko stvari, toliko riječi. Ja bih rekla da je to možda bilo kad sam imala tri, četiri godine, mada ni sama nisam bila svjesna i ne mogu odrediti točan trenutak. Zaista sam bila jako mala'' - kaže Matea koja je, u ranom djetinjstvu istovremeno usvojila engleski i španjolski.

''Engleski i španjolski su prvi jezici koje sam svjesno usvojila i istovremeno sam ih učila. Španjolski sam učila preko televizije, a engleski sam, osim televizije, učila i na tečaju u školi stranih jezika. Taman sam bila u dobi od 6 godina, ali prije toga sam već tečno pričala engleski. U školama stranih jezika uvijek mi je bilo dosadno. Izdržala bih, u pravilu, dva ili tri mjeseca, a onda bih preklinjala roditelje da dopuste da mi profesorica drži privatne sate'' - prisjeća se ova talentirana djevojka kojoj su, kada je malo porasla, roditelji kupovali knjige, a ona je sama usvajala nova znanja.

Njeno učenje jezika temelji se na povezivanju
Dakako, s obzirom da mnogi ljudi pogrešno shvaćaju kada kaže da govori 18 jezika, morali smo je odmah pitati što točno za nju znači znati neki jezik. ''Ja kad kažem da pričam neki jezik, ne mislim na to da znam reći ''Bok, kako si?''. Možda to neki tako tumače, ali to za mene nije poznavanje jezika. Znam ja to reći na mnogo jezika, ali to ne znači da ih sve znam. Isto tako ne mislim da bavljenje jezičnom znanošću ne znači znanje jezika. To je posve različito od govorenja nekog jezika, to je doslovno nebo i zemlja. Za mene poznavanje jezika ovisi o nivou, o kompetenciji, o tome koliko doista dobro govoriš'' - kaže Matea samouvjereno. Jezici su ono u čemu je najbolja, ali svako novo učenje ima svoj put.  ''Vrijeme učenja jezika uvijek ovisi o prirodi jezika koji učim i jezicima koje već znam. Kad učim novi jezik, povezujem riječi koje već znam s nečim novim. Radim asocijacije i paralele. Mozak mi radi sto na sat'' - kaže Matea.

Najteži jezik joj je...
''Najteži jezik koji sam ikada učila je irski. Njega sad učim i on mi je devetnaesti jezik. To je prvi keltski jezik s kojim se susrećem. Mnogi ljudi misle da je sličan engleskom, ali to nema veze jedno s drugim. Učim ga nekoliko mjeseci, a pronašla sam samo dvije engleske riječi. Jedna je ''te'', to je čaj. Asocirala sam to jer sam vidjela glagol ''piti'' u rečenici. Druga riječ je ''carr'', to je auto. Ta dva jezika nemaju veze jedan s drugim'' - priča mlada Tuzlanka kojoj je turski, pak, drugi najteži jezik. Koliko god da smo pokušavali pronaći jezik koji ona ne priča, teško nam je polazilo za rukom pa smo je zamolili da nam otkrije jedan jezik koji ne poznaje. ''Bugarski ne pričam. Njime pasivno vladam.'' - smije se Matea koja u školi nije voljela matematiku, kemiju i fiziku. Na pamet nam je odmah palo jedno dovitljivo pitanje.

Broji li hrvatski, srpski i bosanski kao tri jezika?
''Bosanski, hrvatski i srpski jezik brojim kao jedan jezik. Na njemačkom to zovu ''bks'' - b kao bosanski, k kao hrvatski (kroatisch) i s kao srpski. Kad me pitaju koji mi je materinski jezik, često znam reći ''bks''. To mi piše i u životopisu'- iskrena je Matea. Kako ne bismo razgovarali samo o jezicima, morali smo je pitati kako se odlučila baš za studiranje u Beču.



Ne sviđa joj se jedna stvar u Austriji
''Pri izboru fakulteta, nisam pomišljala na hrvatsko sveučilište. Osim Beča, pomišljala sam na španjolska i talijanska sveučilišta. Tada sam se vidjela da studiram na talijanskom jeziku, nisam se baš vidjela da studiram na njemačkom. Tako sam se osjećala. Valjda zato što je talijanski jedan topli jezik. Međutim, odluka je ipak pala na Beč jer je baš u centru svega. Lako se dođe i do Bosne i gdje god, a njihov fakultet je zaista jak. Moji roditelji su to predložili, a meni je u cilju bilo da odem u Europu, da odem iz Bosne pa se, nakon njihovg prijedloga, nisam niti dvoumila.'' - tvrdi ova marljiva studentica koja životu u velikom Beču nalazi jednu manu. ' Nije da mi se ne sviđaju Austrijanci. Daleko od toga. Ipak, oni su drugačijeg mentaliteta. To mi je, kad sam tek stigla, to je bio mali kulturni šok. Oni su, po prirodi kulture, malo hladniji od nas. Nije to ništa negativno, to je samo drugačije. Laž je da će nam svaki mentalitet odgovarati. Ipak, to je kultura i ja to poštujem.'' - priznaje djevojka i ističe kako i u našoj kulturi postoje stvari koje su nama dobre, a drugima izgledaju kao da ne poznajemo bonton.

U Zagreb bi došla ako bi dobila poslovnu priliku
Ovu mladu i perspektivnu djevojku nedvojbeno čeka blistava karijera. Voljela bi biti simultana ili konsekutivna prevoditeljica, a mi smo je pitali gdje se vidi u budućnosti. ''U podsvijesti sam razmišljala o tome želim li se vratiti u Bosnu. Ne znam želim li ili ne, ali nema tamo budućnosti. To je ono što me najviše brine, cijela situacija je stvarno zabrinjavajuća i sve više me udaljava od Bosne. Jako mi nedostaju roditelji pa zapravo nikad nisam bila bliže Bosni, ali, realno, kad su sve druge stvari u pitanju, sve sam dalje. Što se Zagreba tiče, došla bih tu kad bih dobila neku poslovnu priliku. Smatram se stanovnikom svijeta i nije mi problem snaći se'' - otkriva 22-godišnjakinja.

 Mogu li svi naučiti toliko jezika?
Na samom kraju našeg razgovora, upitali smo je misli li da bi svi ljudi mogli naučiti toliko jezika. I pitanje joj uopće nije bilo lagano. ''Nisam sigurna. Mislim da za neke stvari ipak treba malo talenta. Ali talent koji niste otkrili ne znači ništa. Isto tako, sav talent, ako nema želje i volje, je uzaludan. Ja bih rekla da je u životu sve moguće, ukoliko to zaista želite i trudite se da to ostvarite. I ako želiš naučiti 19 jezika, mislim da je prije svega važno da kreneš od malih nogu, da rano kreneš. Ja sam krenula od malih nogu razmišljati na više jezika i povezivati riječi. Rekla bih da je tada moguće'' - tvrdi ova fantastična mlada žena koja duboko vjeruje da bi svijet bio bolje mjesto da svi ljudi ispolje svoje talente i rade ono što vole. S obzirom da trenutno piše 9 diplomskih radova, Mateu smo pustili da uživa u odmoru. Možemo samo poželjeti puno sreće, uspjeha. I novih jezika!
miss7.24sata.hr

Nema komentara:

Objavi komentar

@zdravlje_i_ljepotain